Francuski jezik jedan je od najzastupljenijih jezika na svijetu i broj njegovih govornika raste iz dana u dan. Trenutno broji 277 miliona ljudi širom svijeta (od čega je 77 miliona nativnih govornika), kako u Francuskoj, Belgiji, Švicarskoj, tako i u ostalim dijelovima Evrope, na ostalim kontinentima, a ponajviše u Africi. Svi govornici francuskog jezika koriste istu gramatiku, a ono po čemu se uglavnom razlikuju jesu akcenti zbog regija u kojima žive. Francuski je jedan od oficijelnih jezika Ujedinjenih nacija, Evropske unije i Olimpijskih igara. Poznato je da se francuski jezik smatra jezikom ljubavi i umjetnosti, i mnogi vjeruju da je on jezik budućnosti. A znamo li zapravo kako je počeo razvoj ovog jezika?
Za početak, znate li ko su bili Gali?
Sigurno ste već čuli za Gale čiji su život i rad predstavljeni u vidu moderne mitologije u jednom od najpoznatijih frankofonih stripova Asterix (Astérix). Priča o njima seže više od 2000 godina unazad, tačnije do 100-te godine p.n.e.. Gali nisu bili jedan narod, već zbir različitih naroda koji su povremeno čak bili u međusobnom sukobu. Živjeli su i vladali u Galiji, koja obuhvata prostor današnje Francuske, Belgije, Luksemburga, jedan dio Njemačke, Nizozemske, Švicarske i Italije.
Dolaskom Julija Cezara i njegovim nastojanjem osvajanja ovog područja, ta različita plemena se ujedinjuju i na čelu sa Vercingetoriksom pokušavaju oduprijeti rimskim silama. Taj otpor traje poprilično dugo, ali nije bio toliko uspješan, jer Cezar 52. godine p.n.e. osvaja posljednje preostalo polje. Galiji je sam Cezar dao ime i od ovog posljednjeg osvajanja ona postaje dio Rimskog carstva, tj. provincija punih 5 stoljeća.
Zašto je ovo bitno?
Rimljani su dolaskom sa sobom donijeli i latinski jezik koji su Gali veoma lako prihvatili. Latinski jezik je tada bio lingua franca, odnosno jezik koji se koristio među govornicima različitih maternjih jezika, radi ostvarenja što bolje komunikacije, uglavnom u svrhe trgovine.
Jezik koji se u Galiji koristio većim dijelom bio je vulgarni latinski jezik, odnosno govorni latinski jezik koji se dosta slobodnije mijenjao od književnog jezika. Neki su Gali njegovali i učili klasični latinski jezik koji su koristili eruditi. Drugi, koji su koristili vulgarni latinski jezik vremenom su preoblikovali pojedine riječi, ponekad samim izgovorom i nesvjesno, i kao takve ih koristili u svakodnevnom životu.
Kako se galski i latinski jezik istovremeno na istom području koriste, tako počinju uticati jedan na drugog. Padom Rimskog carstva u nekim provincijama latinski jezik ostavlja duboke tragove, kao što je slučaj sa Galijom, dok su u nekim provincijama njegovi tragovi dosta slabiji. Dolaskom germanskih plemena na ovo područje (prvo Franci, potom i Alemani) vrši se novi uticaj na jezik, samim tim dolazi do dodatnih promjena. Galski u kombinaciji sa latinskim jezikom, sada još uz jezike germanskih plemena stvara nove latinske dijalekte poznate pod nazivom galo-romanski dijalekti. Upravo se zbog ovog uticaja jezika germanskih plemena francuski razlikuje od ostalih romanskih jezika (italijanski, španski, portugalski, rumunski).
U pojedinim dijelovima svijeta normalno je koristiti dva jezika u dvije različite sfere društvenog života, dakle književni i narodni jezik, a pojam koji to pisuje jeste diglosija. Tako se u Galiji latinski jezik koristi u religiji, pisanju, obrazovanju dok su se galo-romanski dijalekti koristili u ostalim segmentima svakodnevnog života (unutar porodice, u agrikulturi i sl.).
Različiti dijalekti
U 10. stoljeću na području Galije razvilo se stotinjak različitih dijalekata, a razlike među njima bile su sve veće. Potvrdna riječca “da” na jugu i na sjeveru nije bila ista. Južni dijalekti za “da” koristili “oc”, dok su sjeverni dijalekti za “da” koristili “oïl”. Zato se u ovom periodu južni dijalekti počinju nazivati les langues d’oc (okcitanski), dok su sjeverni dijalekti bili les langues d’oïl. Vremenom će se iz ovog “oïl” razviti “oui” što znači “da” u francuskom jeziku kojeg danas koristimo.
U 14. Stoljeću grad Pariz jedan je od najmoćnijih ekonomskih gradova, istovremeno i najveći grad, sa dosta izraženijim književnim bogatstvom u usporedbi sa južnim dijelovima. Upravo se iz tog razloga jedan od dijalekata langues d’oïl, tačnije dijalekat Pariza, smatra najboljim za korištenje i na njega biva usmjerena sva pažnja. U 19. stoljeću će se za ovaj dijalekat razviti neologizam francien, a razvoj ovog dijalekta, koji prolazi kroz brojne etape, dovodi do onoga što nazivamo savremenim francuskim jezikom.
I za kraj, bitno je, jer je sve počelo sa Galima i Rimljanima.
Neke od francuskih riječi:
| Francuski | Bosanski |
|---|---|
| oui | da |
| la langue | jezik |
| l’art | umjetnost |
| l’amour | ljubav |
| l’avenir | budućnost |
| la vie | život |
| la ville | grad |
| le peuple | narod |
| la tribu | pleme |
| La France | Francuska |
| Les Gaulois | Gali |
| La Gaule | Galija |
| L’Empire romain | Rimsko carstvo |
I još par interesantnih pojmova:
- frankofon
- lingua franca
- vulgarni latinski jezik, klasični latinski jezik
- erudit
- diglosija
- neologizam
Prijavite se i naučite još mnogo interesantnih stvari o Francuskoj i ovom divnom jeziku.