„Francuzi ponekad mogu razumjeti Italijane u govoru, ali da li Italijani mogu razumjeti njih?“
„Da li je istina da se Španjolci i Italijani mogu savršeno dobro razumjeti?“
„A Španjolci, da li oni mogu razumjeti Francuze?“– neka su od pitanja koja se često postavljaju.
Na ova pitanja ne mora nužno postojati konačan odgovor da ili ne, on je u većini situacija zapravo individualan. Ono što, međutim, u tome može igrati određenu ulogu, jeste leksička sličnost koja među ovim jezicima postoji.
- Italijanski i francuski jezik dijele 89% leksičke sličnosti.
- Španski i italijanski jezik dijele 82% leksičke sličnosti.
- Francuski i španski jezik dijele 75% leksičke sličnosti.
Šta to zapravo predstavlja?
To predstavlja procenat srodnih riječi unutar ovih jezika, ili procenat riječi istog etimološkog porijekla. Riječi ne moraju biti identične, ali je veza među njima primjetna, te je neke riječi veoma lako prepoznati, naročito u pisanoj formi.
| Francuski | Italijanski | Španski | Bosanski |
| content | contento | contento | zadovoljan |
| bien | bene | bien | dobro |
| triste | triste | triste | tužan |
| livre | libro | libro | knjiga |
Sve ove riječi potiču iz latinskog jezika: contentus, bene, tristis, liber.
Ono što je zajedničko za sva tri jezika jeste da su njihove imenice ili muškog ili ženskog roda i da ispred njih u većini slučajeva mora stajati član koji označava njihov rod.
Uzećemo za primjer imenicu dan, koja je u sva tri jezika muškog roda.
| Francuski | Italijanski | Španski |
| le jour | il giorno | el dia |
Imenica noć je imenica ženskog roda u sva tri jezika.
| Francuski | Italijanski | Španski |
| la nuit | la notte | la noche |
Vidimo da su članovi muškog roda u francuskom, italijanskom i španskom jeziku različiti (le, il, el), dok je član ženskog roda isti (la).
Navedeni primjeri su primjeri za riječi koje počinju suglasnikom, jer članovi italijanskog i francuskog jezika ispred riječi koje počinju samoglasnikom mijenjaju oblik. U italijanskom jeziku postoji još jedan član za muški rod lo, koji se koristi ispred posebne grupe slova. Članovi za množinu su također različiti u ova tri jezika, ali ćemo o svemu tome još detaljnije govoriti.
Neke su kraće riječi poput koji, ovdje, sa, u različite u sva tri jezika, baš kao što je to slučaj sa pojedinim članovima.
Kod pojedinih imenica ili pridjeva veoma je lako prepoznati značenje, na osnovu načina na koji su napisane.
| Francuski | Italijanski | Španski | Bosanski |
| Bonjour | Buongiorno | Buenos días | Dobar dan |
Bon, buon, bueno znače dobar, one su srodne riječi, pridjevi, koji potiču od latinske riječi bonus/bona/bonum.
Imenice jour, giorno, día kao što smo prethodno spomenuli znače dan i također dijele isto etimološko porijeklo, od latinske riječi diurnus.
Trebamo naravno obratiti pažnju da se neke riječi mijenjaju u ovisnosti od imenice ispred koje stoje. U sva tri jezika dan je imenica muškog roda : le jour, il giorno, el dia.
Šta se dešava kada želimo reći Laku noć?
| Francuski | Italijanski | Španski | Bosanski |
| Bonne nuit | Buona notte | Buenas noches | Laku noć |
Noć je imenica ženskog roda u sva tri jezika: la nuit, la notte, la noche – latinska riječ noctem, što je akuzativ riječi nox. U skladu sa rodom i brojem imenice, pridjev mijenja svoj oblik i slaže se sa imenicom uz koju stoji.
Ovo su samo neke od brojnih karakteristika ovih jezika, o kojima ćemo ubuduće govoriti. Također, da li ste znali da u klasičnom latinskom jeziku članovi uopće nisu postojali? Otkud onda članovi u ovim jezicima? Više o tome u idućem tekstu. A do tada Au revoir, Arrivederci i Adiós!
Upoznajte se sa navedenim jezicima kroz kurseve italijanskog, španskog i francuskog jezika.